07. 02. 2019.

Aujeckijeva bolest, lažno besnilo, kod pasa i mačaka

Aujeckijeva bolest lažno besnilo Panvet


  Aujeckijeva bolest je akutna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih vrsta sisara. Izaziva je virus iz grupe Herpes-virusa karakterističan za svinje, SuHV-1. Svinje su prirodni domaćini ovog virusa, dok drugi sisari, poput pasa, mačaka, rakuna, kunića, drugih glodara takođe mogu oboleti od ovog virusa i za njih je ova zaraza fatalna! Procenat smrtnosti kod pasa i mačaka od neuroloških komplikacija bolesti je 100%.

Kako se dobija lažno besnilo?

  Bolest se smatra iskorenjenom u velikom delu SAD, EU, Kanade... gde se svinje vakcinišu protiv ove bolesti i postoji jaka sanitarna kontrola, ipak nikada se ne može isključiti mogućnost kontakta sa virusom kroz kontakt sa divljim svinjama, kao i pacovima - zato povremeno nastaju epidemije bolesti na određenim područijima i bolest se može proširiti i na kućne ljubimce. Kod nas je ova bolest raširenija nego u drugim evropskim zemljama. U rizičnu grupu spadaju i minijaturne rase svinja koje kao kućni ljubimci dospevaju u domove, a mogu nositi ovu vrstu herpes-virusa i proširiti ga na druge ljubimce u svom okruženju.

Svinje su rezervoar Aujeckijeve bolesti
Svinje su rezervoar i glavni prenosilac ovog, za ostale sisare, smrtonosnog oboljenja
  Ovaj virus lako se prenosi dodirom sa izlučevinama zaražene životinje (pljuvačka, eksudat iz nosa), dodirivanjem životinja nos-na-nos i  inhalatorno, zatim ujedom pacova i kontaktom sa njima, a mesojedi se najčešće zaraze konzumiranjem nekuvanog svinjskog mesa. Prenos bolesti npr. sa psa na psa, ili psa na čoveka je skoro nemoguća, ali se ipak savetuje izolacija jedinke zahvaćene bolešću od svoje okoline.

Minijaturne svinje mogu biti prenosilac Aujeckijeve bolesti
Minijaturne svinje koje se drže kao kućni ljubimci, mogu biti prenosnici bolesti na pse i mačke
  Savet svim vlasnicima je da nikako ne daju sveže svinjsko meso, ostatke od svinjokolja, iznutrice i neproverene proizvode koji nisu termički obrađeni svojim ljubimcima. Posebna pažnja mora se pokloniti i lovačkim psima, posebno onim koji učestvuju u lovu na divlje svinje, jer lako može doći do nehotične zaraze prilikom kontakta sa plenom, kao i kod pasa i mačaka koji su stanovnici farmi. Ove informacije mogu veoma pomoći ordinirajućem veterinaru prilikom uspostavljanja dijagnoze bolesti.

Sveže svinjsko meso je rizično za ljubimce
Davanje nekuvanog svinjskog mesa psima i mačkama je veoma opasno
  Virus se ubrzano širi po sluzokoži usta i ždrela životinje izazivajući eksudaciju, svrab i slinjenje, zbog čega je bolest i dobila naziv "lažno besnilo".  

Simptomi bolesti kod pasa i mačaka

  •  Otok, crvenilo i pojačana eksudacija sluzokože usta i nosa, slinjenje
  •  Otežano, ubrzano i duboko disanje, pojava pene
  •  Jak svrab i kožna reakcija
  •  Letargija
  •  Povraćanje
  •  Povišena temperatura

Kako bolest napreduje, virus se širi prema nervnom tkivu i mozgu uzrokujući sve teže simptome:

  •  Otežano hodanje
  •  Snažno češanje, do krvi
  •  Grčenja mišića
  •  Nekontrolisano pomeranje glave i udova
  •  Agresija i samopovređivanje
  •  Gubljenje svesti i koma
  •  Teški neurološki problemi
  •  Smrt

   Svi simptomi se razvijaju naglo, a smrt nastupa obično posle 48h od pojave prvih simptoma. Mačke još teže podnose virus Aujeckijeve bolesti, tako da nije retko da uginu i pre punog ispoljavanja svih simptoma.

Dijagnostika i terapija

  Obično ne prođe mnogo od pojave prvih simptoma do ozbiljnog stanja, kada se zabrinut vlasnik javlja veterinaru. Radi se test krvi i otkrivaju okolnosti do kojih je došlo razgovorom sa vlasnikom psa, ili mačke. Na osnovu očiglednih znakova bolesti, vrlo lako se može posumnjati na lažno besnilo, posebno ukoliko je reč o redovno vakcinisanim ljubimcima.

Štene Panvet
Laboratorijska dijagnostika i specifični simptomi brzo vode ka utvrđivanju bolesti
  U laboratorijskoj dijagnostici prisutnost virusa se dokazuje preko kulture tkiva, fluorescentnom mikroskopijom, ili biološkim ogledom na pacovima, ili kunićima. Na žalost za to vreme nesrećni ljubimac uglavnom već ugine dok ne stignu rezultati potvrde iz referentne laboratorije, za koje je ipak potrebno određeno vreme.

  Što se terapije tiče, ona je uglavnom suportivna - nastoji se da se životinja rehidrira kroz davanje infuzije, uz davanje lekova protiv bolova, protiv visoke temperature i za smirenje. U periodu kada se simptomi pogoršavaju, potrebno je razmotriti opciju o humanoj eutanaziji ljubimca, obzirom da nema nade za izlečenje.

Preventiva

  Pored redovne vakcinacije, ukoliko se na nekom prostoru otkrije Aujeckijeva bolest, zaraženi objekat, ili farma se zatvara i sprovode se mere dezinfekcije i deratizacije ugroženih objekata i objekata u neposrednoj okolini. Svako grlo stoke i kućni ljibimci na određenom prostoru trebalo bi da budu vandredno pregledani. Po isteku 2 nedelje od poslednjeg uginuća povezanog sa bolešću i sprovedenih mera prevencije, smatra se da je zaraza prestala na određenom prostoru.

Akcenat je na preventivnom delovanju protiv bolesti
Akcenat je na preventivnom delovanju protiv bolesti
   Obzirom da odrasle svinje retko pokazuju ikakve simptome bolesti - eventualno blaže respiratorne poteškoće, saznajemo da je svinja bolesna od ovog virusa tek kada pas, ili mačka u kontaktu sa njom oboli i ugine. Apelujemo na vlasnike ljubimaca da svako meso koje daju svojim ljubimcima, pa i od naizgled zdravih svinja, obavezno prokuvaju, jer se virus inaktiviše na višim temperaturama - samo tako će Vaši ljubimci biti bezbedni od ove, za njih smrtonosne bolesti.

Panvet veterinarska stanica Subotica

Panvet tim