Prikazani su postovi s oznakom debelo crevo. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom debelo crevo. Prikaži sve postove

28. 02. 2016.

Bolesti rektuma i anusa životinja

Bolesti rektuma i anusa životinja


 Od bolesti rektuma i anusa kod kućnih ljubimaca, najčešće se javljaju:
           - Sakulitis (zapaljenje analnih žlezda)
           - Perianalne fistule
           - Prolaps rektuma
           - Perianalni tumori
           - Adenokarcinomi analnih žlezda
           - Perinealna hernija (kila, bruh)

Sakulitis-burzitis paraanalis (zapaljenje analnih žlezda)

   Kod zdravih pasa analne žlezde se prazne naprezanjem prilikom izbacivanja stolice, ali ukoliko je izmet pasa duže vreme mekše konzistencije, analne žlezde se ne prazne dovoljno i dolazi do nakupljanja sadržaja u njima, što posledično izaziva infekciju. O upalnoj promeni analnih žlezda kod pasa možete više pročitati u zasebnom tekstu OVDE.

 Upala paraanalnih žlezda psa Panvet dežurna veterinarska stanica Subotica Upala paraanalnih žlezda psa
Upala paraanalne žlezde kod psa

Perianalna fistula

  Perianalna fistula je hronična progresivna bolest praćena ulceracijama (čir, rana), gnojnim apscesima i fistulama (fistula je patološki nastao kanalić koji spaja otvor na koži pored anusa sa istim takvim u unutrašnjosti debelog creva).

Fistula rektuma psa

  Fistularni kanali anatomski ne treba da se nalaze na mestima gde se pojavljuju, posledica su gnojne upale i mogu se širiti od upaljenog gnojnog mesta na koži prema potkožnom tkivu i analnim kesicama psa, a često se mogu otvoriti i u sam rektum, što dovodi do pogoršanja infekcije i direktnog kontakta sa fekalnim bakterijama! Bolest se često javlja kod starijih pasa bez obzira na pol.

  Uglavnom, predispoziciju za ovu bolest imaju rase koje nisko kose rep. Kod pojave ove bolesti vlasnici često uočavaju da pas liže koren repa, ili ga grize, otežano i bolno izbacuje stolicu, a može i da se javi gnojni iscedak iz okoline rektuma. Na pregledu se uočava fistularni kanal, a kod uznapredovalih slučajeva anus je potpuno okružen mnogobrojnim fistularnim kanalićima, upaljen je, uz prisustvo obilnog gnojnog iscedka. Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti fistulu i analnih kesica, jer to dodatno komplikuje sam proces izlečenja, pa i eventualnu hiruršku intervenciju.

Rase sklonije pojavi perianalnih fistula
Rase pasa koje nisko nose rep (ovčari i čuvari) imaju veće šanse za pojavu perianalnih fistula
  Životinje uglavnom bolno reaguju već na podizanje repa. Često se može uočiti da je okolina anusa zaprljana fecesom, a to može biti posledica smanjenog tonusa analnog sfingtera - kružnog mišića koji reguliše izbacivanje stolice usled hronične upale, ili nastanka komunikacije između fistule na koži i samog rektuma, te dolazi do izlaženja stolice i kroz ove kanaliće.

  Potrebno je hirurško otklanjanje promenjenog i nekrotičnog tkiva. Pri tome preporuka je da se promenjeno tkivo pošalje na patološko mikroskopsko ispitivanje, da bi se isključila mogućnost nastanka onkoloških procesa.

 Ovo stanje zahteva dužu upotrebu lokalnih i sistemskih antibiotika, kao i čestu i svakodnevnu dezinfekciju samog mesta promene 3% rastvorom hidrogena i sterilnim rastvorom rivanola, ili joda.

 Ukoliko se radi o onkološkom procesu (tumor, ili kancer rektuma/anusa) od imunosupresivnih lekova preporučuje se korišćenje ciklosporina.

  Potrebno je i do 7-8 nedelja lečenja da bi došlo do potpunog nestanka perianalnih fistula. Na žalost kod velikog broj pasa postoji i mogućnost pojave recidiva - tj. ponovne pojave bolesti na istom ili drugom mestu u okolini.

Prolaps rektuma 

Prolaps rektuma podrazumeva vidljivo izlaženje sluzokože rektuma kroz analni otvor životinje u spoljnu sredinu i može biti delimičan (samo sluznica anusa prolabira kroz anus), ili potpun prolaps ( kada svi slojevi rektuma prolabiraju kroz anus, kao na slici mačeta ispod).

  Prolaps obično nastaje sekundarno, zbog napinjanja - kao posledica kolitisa, upornih proliva, stranog tela u rektumu, tvrde stolice, nemogućnosti defekacije itd.

  Vlasnici se javljaju kod veterinara,  jer uočavaju cilindričnu masu koja izlazi iz anusa. Zavisno od dužine trajanja bolesti zavisi boja prolabiranog dela creva, jer tkivo koje prolabira sklono je infekciji, otoku i odumiranju tkiva. Uspostaviti dijagnozu nije teško, ali je veći problem dijagnostikovati primarni uzrok .

  Lečenje i prognoza zavise od primarne bolesti koja je dovela do prolapsa rektuma. Pre repozicije (hirurškog vraćanja prolabiranog tkiva na svoje anatomsko mesto) bitno je održati zid prolabiranog rektuma vlažnim i na taj način sprečiti dalje sušenje i nekrozu (odumiranje) tkiva kao komplikaciju ovog stanja. Nakon smanjenja edema (otoka) i hirurške repozicije prolabiranog dela rektuma, postavlje se kružni šav oko anusa da bi se suzio analni otvor. Ovaj kružni šav mora dovoljno da suzi anus da bi se sprečio ponovni prolaps, ali mora da bude i dovoljno širok da bi životinja mogla vršiti nesmetano pražnjenje creva. Ukoliko je došlo do nekroze prolabiranog dela creva, potrebno je izvršiti njegovu delimičnu amputaciju.

Prolaps rektuma kod mačeta Panvet dežurna veterinarska stanica Subotica
Prolaps rektuma kod mačeta

Perianalni karcinomi i tumori

  Perianalni tumori - u perianalnom područiju javljaju se benigni i maligni tumori, a od svih najčešći su adenomi perianalnih žlezda. Ovi tumori se češće javljaju kod nekastriranih mužjaka. Pored perianalnog područja tumorske promene se mogu javiti i u području perineuma (dela kože od anusa prema testisima), zatim na bazi repa, na bedrima i preponama. Odlikuju se vidljivom, ili opipljivom tumoroznom masom, iscetkom, lokalnom upalom i bolom. Veterinar pregledom može relativno lako utvrditi stepen i rizičnost samog oboljenja. Za ovaj tip promene preporučuje se hirurška intervencija bez odlaganja!

Hirurgija tumora analne žlezde kod psa
Prikaz slučaja hirurškog uklanjanja tumora analne žlezde kod engleskog buldoga. Foto: Panvet Instagram (@pan_vet)
  Karcinomi analnih žlezda - najčešće se javljaju adenokarcinomi analnih žlezda, tj. maligni tumori u regionalnim limfnim čvorovima oko anusa, vagine/ili testisa, koji se često šire i na žlezde u preponama, ili maligne promene na samom rektumu i anusu.

Kolorektalni adenokarcinom kod psa
Kolonoskopija i mikroskopski prikaz kolorektalnog adenokarcinoma psa. Foto: Panvet Facebook (@panvetsubotica)
  Ovi karcinomi se češće javljaju kod kuja. Od simptoma se uglavnom uočava perinealni edem - otok regiona oko međice, bol, neredovna defekacija, krvarenje/krvave stolice ili iscedak iz vagine, povišena telesna temperatura i loša krvna slika. Nažalost, obično se javljaju i metastaze na plućima kao posledica osnovne bolesti, ukoliko se ne otkrije na vreme.

Perianalna kila - hernija

  Perinealna hernija (kila, bruh) nastaje kod pasa kao posledica slabosti i odvajanja mišića perinealnog (međičnog) zida, što dovodi do prolapsa (propadanja u spoljnu sredinu) unutrašnjih organa u karlici: prostate, mokraćne bešike, debelog creva i ostalih organa koji se nalaze između mišića perinealnog zida i rektuma. Bruh se dosta često javlja kod starijih pasa, starosti između 7-9 godina. Perinealna  hernija može biti unilateralna (jednostrana), ili bilateralna (obostrana).

Perianalna hernija kod psa
Velika perianalna hernija sa prolapsom mokraćne bešike i prostate kod mešanca, najverovatnije kao posledica udarca automobila. Foto: Panvet Instagram (@pan_vet)
  Uzrok perinealne hernije nije poznat, ali predisponirajući faktor za njen nastanak su napinjanje pri defekaciji, povećanje prostate, poremećaj u koncentraciji polnih hormona, jak udarac, ili pritisak na abdomen životinje itd.

Hirurška sanacija perianalne hernije u Panvet ambulanti
Hirurška sanacija perianalne hernije u Panvet ambulanti Foto: Panvet Instagram (@pan_vet)
  Vlasnici najčešće uočavaju otok u okolini anusa i javlja se problem pri defekaciji koja je otežana. Za uspeno lečenje potrebno je izvršiti hiruršku intervenciju kod koje je vrlo često potrebno postavljanje mrežice. Ova procedura se rutinski radi u našoj veterinarskoj stanici.

Dežurna veterinarska ambulanta Panvet Subotica

Panvet tim

Zapaljenje analnih žlezda kod pasa

Zapaljenje analnih žlezda kod pasa


  Analne žlezde su parne invaginacije kože koje se nalaze sa obe strane rektuma psa. Svaka analna žlezda ima izlazni kanal  na površinu koji se otvara na mestu gde sluznica anusa prelazi u kožu. 

  Kod zdravih životinja analne žlezde se prazne naprezanjem prilikom izbacivanja stolice, ali ukoliko je izmet pasa duže vreme mekše konzistencije, analne žlezde se ne prazne dovoljno i dolazi do nakupljanja sadržaja u njima, što posledično izaziva infekciju. 

  Analne kesice okružene  su velikim brojem lojnih i apokrinih žlezda koje izlučuju smeđ, mastan sadržaj vrlo neprijatnog mirisa. Smatra se da taj miris igra vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu pasa. Ukoliko se sadržaj analne žlezde iz nekog razloga ne istiskuje onako kako bi trebalo, vlasnik uočava tzv. ”sankanje” tj. kako pas vuče guzu po zemlji i nervozno liže područije oko anusa.

Analne žlezde Panvet veterinarska ambulanta Subotica
Tzv. "sankanje" po guzi psa je jedan od znakova upale analnih žlezda
   Intenzivnim lizanjem i grickanjem te regije javlja se dermatitis (crvenilo kože, svrab) i vrlo često se javljaju i ranice sa krastama na tom područiju. 

  Problemi sa analnim žljezdama javljaju se uglavnom kod pasa manjih rasa, mada ne treba isključiti mogućnost pojave i kod srednje velikih i velikih rasa.

  Ukoliko dođe do upale žlezde, potrebno ih je manuelno cediti. Ovaj proces može biti neprijatan i bolan, pa bi trebalo da ga uradi stručno lice, ili da bude pod nadzorom stručnog lica dok vlasnik psa ne uđe u rutinu. Pre samog ceđenja potrebno je oprati ovu regiju i koristiti jednokratne rukavice.
  Posle ceđenja treba tretirati regiju blagim dezinfekcionim sedstvom i lokalno aplikovati lekove koji smanjuju upalu i suzbijaju infekciju. Pored toga treba uključiti i sistemsku terapiju antibioticima po preporuci veterinara.  


Analne žlezde kod psa
Pozicija analnih žlezda kod psa

   Mnogi vlasnici analne žlezde “cede“ sami, bez konsultacije sa veterinarom - što nije preporučljivo, jer vrlo lako mogu da povrede životinju i podstaknu infekciju prilikom grubog istiskivanja sadržaja.

   U  slučajevima kada primetite da se pas intenzivno liže regiju oko rektuma, ili vuče guzu po tepihu, ili betonu, bolje da se obratite veterinaru da izvrši pregled, jer vrlo često može da se desi da ove radnje pas ne radi zbog upale analnih žlezda, već sasvim drugih stvari.

   Kod pasa sa recidivirajućim upalama analnih žlezda potrebno je davati suvlju hranu koja sadrži veće količine vlaknastih materija, od koje će pas imati čvršću i obilniju stolicu. Na taj način se vrši veći pritisak na analne žlezde koje će se lakše kontinuirano prazniti.


Zapušena analna žlezda - okidač za infekciju Panvet veterinarska ambulanta Subotica
Zapušena analna žlezda - okidač za infekciju

   Hirurško odstranjivanje analnih žlezda se preporučuje samo u slučajevima kada se upala vrlo često ponavlja, ukoliko postoji onkološki problem, ili kada infekcija analnih žlezda često fistulira (pravi kontakt kroz tunele sa drugim organima sa kojima ne bi trebalo da bude povezana, što je opasno stanje, zbog velike mogućnosti komplikacija, prvenstveno sepse). Hirurško odstranivanje žlezde je vrlo radikalno i ukoliko je to moguće treba ga izbeći. 
   Konzervativnim lečenjem antiboticima, lokalno antibiotskim mastima, dezinfekcijom, pravilnom higijenom i manuelnim istiskivanjem mogu se postići puno bolji rezultati.  

   Više o ostalim oboljenjima rektuma i anusa životinja možete pročitati u tekstu na našem blogu OVDE.

Dežurna veterinarska ambulanta Panvet Subotica

Panvet tim