01. 04. 2018.

Proliv kod pasa i mačaka

Proliv dijareja kod pasa i mačaka Panvet Subotica

  Ovaj stomačni problem, pored povraćanja, najčešći je indikator i propratna pojava odvijanja nekog patološkog procesa u telu ljubimaca.
  Uzroci proliva, mogu biti razni, a za svakog vlasnika najbitnije je da prepozna uzroke, sagleda ostale simptome povezane sa pojavom mekše stolice, ili izostajanja stolice uopšte, kao i na vreme odvede svog ljubimca na pregled i pruži adekvatnu terapiju.

Normalna stolica i akutna stanja


  Svaki ljubimac ima svoj ritam pražnjenja creva, koji može u normalnim uslovima biti od 1-2 stolice dnevno, sve do jedne stolice u 2 dana. Stolica treba da bude polu-čvrste konzistencije, oker-braon boje bez primesa krvi, žučnih sokova, ili parazita - poput glista.

  Na redovno pražnjenje tokom vremena može uticati vrsta i količina pojedene hrane, promena režima ishrane, starost i hormonalni status, stres, dehidracija u letnjem periodu godine, kao i preterana fizička aktivnost. Ukoliko ne postoje drugi simptomi koji mogu upućivati na zdravstveni problem - u velikoj većini slučajeva takve promene nisu opasne i smatraju se normalnom akutnom pojavom.

Proliv kod psa
Na redovno pražnjenje creva ljubimaca mogu uticati brojni faktori
  Ipak, ukoliko Vaš ljubimac ima stolicu koja je iznenada promenila, a to možete pripisati nekom uzroku i povezati sa drugim simptomima koje ima, ponavlja se kontinuirano duži vremenski period od 24-48h kod dijareje, ili 3-4 dana kod zatvora, najverovatnije je reč o patološkom stanju koje zahteva pregled, konsultaciju i terapiju kod veterinara. Takođe, ukoliko primetite da Vaš pas, ili mačka ispoljavaju bizaran apetit kao što je jedenje trave, gline i sl. velika je verovatnoća da imaju problem u digestivnom traktu.

Proliv (dijareja)


  Prolivom (dijareja) se smatra svaka stolica vrlo meke do potpuno tečne konzistencije koja se ponavlja u kontinuitetu, vrlo često praćena promenom boje i neprijatnim mirisom. Defekacija (izbacivanje stolice) dešava se više od 4 puta na dan, nekada i nevoljno. Vrlo često kod infektivnih uzročnika dolazi i do pojave temperature i slabosti. Mačke su nešto ređe sklone pojavi dijareje od pasa.

Uzrok


  Spisak uzročnika dijareje može biti veoma dug i u zavisnosti od ostalih pratećih simptoma obavezan povod za pregled i utvrđivanje tačnog zdravstvenog stanja:

  • stres
  • promena hrane i vremena hranjenja, pokvarena hrana
  • alergija na određenu hranu, neki sastojak, ili začin
  • virusna oboljenja - posebno kod štenaca (parvoviroza, štenećak, korona-virus..)
  • kolitis (upala tankog i debelog creva)
  • prisustvo crevnih parazita (Giardia, kokcidioza, valjkasti i člankoviti crvi)
  • toplotni udar
  • trovanje
  • bakterijske infekcije (Salmonela, Klostridija, Ešerihija)
  • posledica dejstva nekih lekova (antibiotici, citostatici, NSAIL...)
  • hormonski disbalans nadbubrežne i štitne žlezde (hipertireoidizam)
  • dijabetes
  • velika koncentracija probiotskih bakterija u tankom crevu (bacterial overgrowth)
  • gastritis (upala želudca)
  • krvarenje u želudcu
  • bolesti i poremećaji jetre, pankreasa, ili bubrega
  • septična stanja

Simptomi i pregled


  Pored klasičnih simptoma koji idu uz pojavu proliva - grčeva, gasova, nadutosti, bola u trbuhu i napinjanja, propraćenih često i povišenom temperaturom, pa i povraćanjem - treba spomenuti i posledice hronične dijareje u vidu dehidracije koja može imati ozbiljne posledice po čitav organizam.  Tu su i loša apsorbcija hranljivih materija, letargija, izostajanje uriniranja, gubljenje na težini, pojava drugih infektivnih bolesti, vezivanja creva - ileus, problemi sa žuči i pankreasom, kao i usporeno pražnjenje analnih žlezda kod pasa, koje može dovesti do upale ovih žlezda i još težeg stanja ukoliko se terapija ne sprovede na vreme.

Izgled stolice ljubimca. Panvet infografika. Kliknite na sliku za uvećanje (+)
  Ukoliko u stolici postoje primese sveže krvi, sluzi i delova tkiva, ili ukoliko je stolica crna poput taloga kafe (melena), dijareja se smatra ozbiljnim stanjem i neophodna je poseta veterinaru što pre. Trovanje, septična stanja i toplotni udar smatraju se hitnim stanjima u veterini!

  Po samom izgledu stolice (feces) i frekventnosti pražnjenja možemo generalno zaključiti i da li je u pitanju problem u tankom, ili debelom crevu. Kod problema u debelom crevu Vaš ljubimac često izbacuje male količine tečne stolice, dok kod problema sa tankim crevom u pitanju su veće količine nešto gušće stolice, a pražnjenje se događa samo 3-5 puta dnevno. Ovo prepoznavanje je od posebnog značaja za dijetetski režim ishrane ljubimca.

  Na pregledu, veterinar uzima uzorak stolice na mikrobiološki i mikroskopski pregled, ispituje vlasnika o okolnostima koje su predhodile pojavi dijareje, vrši opšti pregled stanja, laboratorijske i biohemijske analize krvi i urina. Često su potrebni i pregledi abdominalnih organa ultrazvukom, dok se rendgensko snimanje (sa, ili bez oralnog davanja kontrastnog sredstva), kao i endoskopske metode - uvođenja cevi sa kamerom u digestivni trakt životinje kako bi se utvrdilo stanje sluznice creva (kolonoskopija), ili želudca (gastroskopija) rade ukoliko je to u objektivnim okolnostima potrebno i izvodljivo.

Gastroskopija mačke Panvet
Gastroskopija mačke. Izvor: Panvet Facebook (@panvetsubotica)


Terapija


  Terapija dijareje podrazumeva obazbeđivanje dovoljno tečnosti dehidriranoj životinji putem intravenske infuzije i nadoknadu nutrijenata (glukoza, aminokiseline) putem infuzije kod dugotrajnog proliva. Ukidaju se lekovi poput prokinetika (metoklopramid), nekih antibiotika, citostatika itd. ukoliko oni uzrokuju proliv.

  Upotreba oralnih adsorbenasa poput aktivnog uglja, kaolina, ili diosmektita može doći u obzir ukoliko su u pitanju virusne infekcije i neka trovanja, ali moraju se upotrebljavati sa oprezom i u vremenskom razmaku od drugih lekova koji se vrlo često koriste za kombinovanu simptomatsku terapiju proliva čiji su uzrok drugi činioci i bolesti. Kod ovakvog tipa dijareja uspeh terapije zavisi prvenstveno od neutralisanja uzročnika, ili okolnosti koje su do nje dovele, na primer: uvođenje terapije alergije; tretman parazita; terapija kod trovanja o kojoj više možete pročitati OVDE; terapija upale želudca H2 blokatorima i inhibitorima protonske pumpe koji će smanjiti lučenje želudačne kiseline prvenstveno kod pasa, ili kolitisa (upale creva) o kojima se možete informisati OVDE.

  Ukoliko je pojava proliva izazvana nekim infektivnim agensom kreće sa sa upotrebom intestinalnih (onih koji deluju samo unutar creva) i sistemskih antibiotika, ili antimikotika (lekovi protiv gljivičnih infekcija). U terapiju mogu biti uključeni i kortikosteroidni lekovi posebno kod kolitisa nepoznatog uzroka, zatim lekovi za sprečavanje krvarenja ukoliko ono postoji i sl. Lek loperamid koristi se za usporavanje motiliteta creva i može biti koristan kod simptomatske terapije proliva, ali nikako ne sme da se upotrebljava kod štenaca, infektivnih uzročnika, ili trovanja, jer u tom slučaju svojim dejstvom sprečava izbacivanje toksina i patogena iz creva životinje. Kod rasa pasa poput border kolija, škotskog ovčara, šetlandskog ovčara i mačaka ovaj lek se uopšte ne preporučuje.

Terapija hronične dijareje zahteva ozbiljan multidisciplinaran pristup
  Terapija probioticima i prebioticima kod pasa i mačaka još uvek je tema debata u veterinarskim krugovima. Razna naučna istraživanja dala su različite rezultate u ovoj oblasti, te je njihov učinak i doprinos u samom procesu ozdravljenja i neutralizacije simptoma proliva još uvek nedovoljno razjašnjen. Ono što je ipak utvrđeno je da mačke nešto bolje od pasa reaguju na terapiju dijareje probioticima.

  Upotreba ovih preparata prvenstveno zavisi od saveta veterinara i može biti korisna kod dugotrajne upotrebe jakih antibiotika, isto tako upotreba probiotika može kod ljubimaca češće nego kod čoveka izazvati takozvani bacterial overgrowth sindrom - stanje kada se probiotske bakterije prenamnože u tankom crevu i postanu uzročnik, a ne rešenje proliva.

 Upotreba balansirane ishrane pasa i mačaka je esencijalna za tretman dijareje u danima oporavka koji slede.

Ishrana


  Ukoliko dijareja nije povezana sa povraćanjem - blaga, u manjim i češćim obrocima, vlažna, hipo-alergena, bogata pektinom i nezačinjena hrana je najbolji izbor za Vašeg psa, ili mačku. Ukoliko povraćanje postoji, potrebno je sačekati 24h od poslednjeg povraćanja da bi se započelo sa ishranom.

Proliv dijareja kod pasa Panvet
Korekcija ishrane pomaže Vašem ljubimcu da uspostavi redovno pražnjenje i izgled stolice
  Ako je u pitanju problem u tankom crevu, kuvana hrana u vidu čorbe, pileće supe, kuvanog krompira, ili riže sa posnim pilećim grudima je najbolje rešenje. Ponudite ljubimca svežom vodom u više navrata. Ne dozvolite ljubimcu da jede previše, ne dajte mu kosti i nekuvanu hranu, ostatke posle ljudskog obroka, masne namirnice i suvo meso. Mačke mogu jesti kuvanu rižu pomešanu sa konzerviranom hranom na koju su navikle.

 Ukoliko je problem dijagnostifikovan u debelom crevu, hrane i suplementi bogati vlaknima mogu biti uključeni u ishranu. Takođe, po preporuci veterinara, mogu biti uključene i nešto suvlje granule ukoliko ljubimac nema osetljiv želudac. Hrana treba da bude posna, sveža, podeljena u više manjih porcija. Što se tiče mačaka, one se ovde malo razlikuju od pasa, mačkama ne prija hrana preterano bogata vlaknima.

  Za vlasnike ljubimaca je jako bitno da poštuju higijenske mere, posebno ukoliko je dokazana patološka priroda uzroka dijareje - nosite gumene rukavice u dodiru sa fekalnom masom i prilikom pranja analne regije psa. Takođe je neophodno dobro oprati i dezinfikovati površine koje su uprljane fekalnim sadržajem bilo da je u pitanju pod, nameštaj, ili kavez.

Higijenske procedure kod ljubimaca sa dijarejom
Poštovanje higijenskih procedura je izuzetno važno posebno kod ljubimaca sa dijarejom
  Za alergijska stanja potrebna je posebna hipoalergena ishrana, o kojoj više možete pročitati u našem tekstu OVDE.

Panvet veterinarska ambulanta Subotica

Zašto pas jede travu

Zasto pas jede travu Panvet

  Sigurno ste primetili Vašeg psa kako jede travu i zapitali se zašto to čini.
Postoji nekoliko teorija i objašnjenja ovog čina - ono koje je najrasprostranjenije je da je u pitanju neki stomačni problem koji muči Vašeg ljubimca. Ovo jeste donekle istina, ali nije uvek potpuno tačno, jer postoje i drugi razlozi, a koji ne upućuju nužno na neki zdravstveni problem.

Pas jede travu Panvet
Postoje brojni razlozi zašto pas jede travu

Da li je normalno to što pas jede travu?


  Psi jesu mesojedi, a fakultativnom promenom ishrane kroz istoriju (uglavnom kroz konzumaciju termički obrađenih ljudskih obroka, kostiju i ostataka hrane) donekle su se prilagodili životu sa nama. Nerealno je očekivati da je Vaš pas postao vegetarijanac, niti to ikada može biti prvenstveno zbog svog kratkog digestivnog trakta, sastava i zastupljenosti enzima u njemu, kao i oblika i raspoređenosti zuba.

   Ipak, divlji srodnici pasa u prirodi ponekad jedu travu, kao i sitne biljojede u čijim stomacima sugurno ona postoji. Iz toga proizilazi da mala količina trave ne može naškoditi psu, posebno u situacijama ako je pas ne jede često, ukoliko je samo žvaće i ispljune, i nije praćena drugim stomačnim problemima npr. hroničnim povraćanjem, ili prolivom. Treba napomenuti da nekim psima prija ukus i miris trave, njima vođeni - zdravi psi će je ponekad konzumirati i to je u redu. Više o pravilnoj ishrani pasa i mačaka možete pročitati u našem tekstu OVDE.

  Sada kada smo zaključili da je ovo raširena i "normalna" pojava u velikom broju slučajeva, potrebno je sagledati širu sliku, posmatrati psa i njegovo ponašanje, i u odnosu na druge pokazatelje, simptome, ili reakcije zaključiti da li je postoji potencijalni zdravstveni rizik. Ovo su nejčešći razlozi zašto pas jede travu.

Psu je dosadno


  Manjak fizičke aktivnosti, znatiželja i Vaše dugo odsustvovanje zbog posla psu daje mogućnost da se igra Vašim sobnim, ili baštenskim biljkama, što nikako nije dobro zbog velike mogućnosti da se njima otruje - o tome više u našem tekstu OVDE.

Pas jede travu iz dosade Panvet
Pas vrlo često može jesti travu iz dosade i igre
  Ovakvo ponašanje najlakše se koriguje povećanjem fizičke aktivnosti, dobrom dresurom, poklanjanjem više Vaše pažnje i igrom, kao i kupovinom igračke, lopte, ili žvakalice koji će na pravi način okupirati pažnju psa i podstaći njegovu aktivnost do doba dana kada možete više da mu se posvetite.

Manjak određenog sastojka u ishrani


  Ovo može biti jedan od glavnih uzroka zašto pas često jede travu. Posebno se uočava kod pasa koji se drže u zatvorenom prostoru i ukoliko se pas dugo vremena hrani jednoličnom, ili neadekvatnom hranom. Na ovaj način tokom šetnje Vaš ljubimac možda pokušava (u urbanim sredinama uglavnom bezuspešno) da nadoknadi određene minerale, vitamine i posebno - vlakna u ishrani. Ovakva hipoteza posebno može biti tačna ukoliko pas duže vreme ima tvrdu stolicu, ili je dehidrirao.

Trave i pas Panvet

  Rešenje je da u konsultaciji sa veterinarom pređete na kvalitetniju hranu, kombinujete postojeću komercijalnu hranu sa domaćim posebno spremljenim raznovrsnim obrokom za ljubimca, uvedete suplementaciju vitamina i minerala, i pojačate vlakna u ishrani. Danas postoji više komleksnih hrana za pse koje su bogate vlaknima i koje daju odlične rezultate. Već posle nekoliko dana upotrebe hrane bogate vlaknima, pas prestaje da jede travu ukoliko je ovo bio glavni razlog zašto je trava konzumirana.

Stomačni problemi


  Naučnim istraživanjima je utvrđeno da se stomačni problemi poput mučnine, grčeva, želudačnih i problema sa stolicom pojavljuju kao uzrok jedenja trave kod manjeg broja pasa nego što se to ranije mislilo. Na stomačne simptome kožete pomisliti ukoliko primetite da je pas odjednom počeo jesti travu, a to ranije nije činio, ili ukoliko postoje ostali simptomi poput manjka apetita, letargije, razdraženosti, proliva, grčeva, nadimanja, gasova i povraćanja

  Često se desi da pas oseti da je pojeo neprimerenu hranu i namerno traži da izađe napolje, a zatim mahnito jede velike količine trave i biljaka na koje naiđe ne obazirući se na Vaše komande. U ovom slučaju trava može pomoći psu da lakše povrati.

Trava i pas Panvet

  Takođe, trava može stimulisati pokretanje creva kod zatvora, izazvati proliv, promeniti sastav i sadržaj crevne flore, redukovati broj crevnih parazita i pozitivno uticati na celokupno varenje. Ukoliko primetite da je stolica Vašeg psa postala zelenkasta, velika je verovatnoća da jede veće količine trave kako bi umirio stomačne probleme i nadoknadio manjak neke hranljive materije u organizmu. Svakako, ukoliko primetite znake stomačnih problema potrebno je da se blagovremeno javite veterinaru kako bi na vreme bio dijagnostikovan i lečen primarni problem organa za varenje - jedenje trave će prestati samo po sebi po uklanjanju uzroka.

Pika sindrom kod psa (pika poremećaj)


  Pika je ukratko česta kompulzivna potreba jedenja nejestivog. Dolazi iz latinskog jezika, gde "pika" znači svraka - ptica poznata po tome što ima ogroman apetit i neselektivno jede. Na meniju ovakvih pasa često se može naći pesak, glina, kreda, pa sve do metalnih i oštrih predmeta. Ovakvo ponašanje se često može videti kod štenaca u toku igre i vremenom prestaje, ali ukoliko je u pitanju odrasla jedinka, bizaran apetit i raniji slučajevi konzumacije stvari koje nisu za jelo mogu biti znak određenog poremećaja ponašanja psa koji treba podrobnije ispitati odlaskom veterinaru da bi se utvrdio eventualni uzrok, proverilo opšte zdravstveno stanje, korigovala ishrana i osmislila strategija lečenja.

Pas jede travu Panvet
Pika sindrom je poremećaj u ponašanju koji se leči
  Za početak, potrebno je da sklonite van domašaja svaki opasan objekat, predmet, ili materijal u svom domu i dvorištu, koji bi ljubimac mogao da pojede.

Da li treba sprečiti psa da jede travu?


  Generalno, savet stručnjaka je da ne treba sprečavati psa da jede travu. Većina veterinara smatra da je to deo procesa igre i samo-lečenja biljkama kod pasa. Ipak ne treba zaboraviti da naši ljubimci nekada nisu ni izbirljivi, a ni umereni, i da zbog toga mogu imati zdravstvene probleme.

Pas u travi Panvet

  Ono što možete učiniti je okupiranje i skretanje pažnje drugim aktivnostima, korekcija ishrane i upotreba vlakana, redovno čišćenje od parazita, davanje suplemenata i redovne kontrole kod veterinara.

  Takođe, uklonite iz svog doma svo potencijalno otrovno baštensko i kućno bilje, izbegavajte travnate površine tretirane đubrivima, pesticidima i herbicidima, pratite ponašanje Vašeg ljubimca dok se igra na otvorenom i informišite se o izgledu biljaka koje mogu biti toksične za psa u prirodi kako bi na vreme odreagovali ako dođe u kontakt sa njima.

Panvet veterinarska ambulanta Subotica

Panvet tim